Opasnosti digitalnog okruženja po djecu, koje su najranjivije na Internetu, pitanja sigurnosti u online okruženju, zaštita privatnosti i poslovna sigurnosna rješenja bile su teme prve, velike konferencije „Cyberguard 2024“, a koju su jučer (četvrtak) u Zagrebu organizirali A1 Hrvatska i Centar za sigurniji Internet.

Prva konferencija ove vrste okupila je vodeče stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti i poslovnih sigurnosnih rješenja te obrazovanja i nadležnih institucija na raspravu o zaštiti i odgovornom ponašanju na internetu.

DRUŠTVENA ODGOVORNOST 

-Društvena odgovornost duboko je upisana u DNK svih nas u A1, a kao pružatelj internetskih usluga, svjesni smo kako je ta odgovornost najveća u području online sigurnosti. To je tema kojoj već dugi niz godina posvećujemo posebnu pažnju, bilo kroz našu platformu #BoljiOnline, koja je pokrenuta u suradnji s Centrom za sigurniji internet, bilo kroz sigurnosna rješenja i usluge koje pružamo poslovnom sektoru – istaknuo je Dejan Turk, predsjednik Uprave A1 Hrvatska i A1 Slovenija.

Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD) te Centra za sigurniji Internet naglasio je važnost konferencije kao jedinstvene prilike za stjecanje novih znanja i usvajanje novih percepcija o žrtvama i traumi u online prostoru.

foto: CSI.hr

-Cilj nam je ponuditi alate koji mogu pomoći u oporavku žrtava seksualnog zlostavljanja na internetu. Vjerujem da će iskustva svjetskih stručnjaka značajno doprinijeti podizanju razine svijesti i unaprjeđenju stručnog rada na našim prostorima. Konferencija CyberGuard 2024  posebna je jer je organizirana u suradnji s našim dugogodišnjim partnerom A1 Hrvatska, i donosi najbolje od nas i platforme #BoljiOnline“. Stručnjaci koji godinama rade sa žrtvama seksualnog zlostavljanja na internetu podijelili su s nama svoja važna iskustva i donijeli cjelovitu perspektivu ne samo na problem seksualnog zlostavljanja na internetu, već i rješenja koje je po primjerima dobre prakse moguće primijeniti i u Hrvatskoj – naglasio je Ramljak.

Zaštita djece na internetu je društvena obveza, u kojoj zajednički moraju sudjelovati djeca, roditelji, institucije.

OVE GODINE BROJ PRIJAVA VEĆI ZA 50 POSTO

-Djeci je internet svakodnevno dostupan i ondje su često izloženi neprikladnim sadržajima i objavama, a internet je mjesto na kojem se događa sve više nasilja. Broj prijava na naš hotline raste iz godine u godinu. Samo ove godine, u prvih devet mjeseci imali smo više od 650 poziva za pomoć, što je u odnosu na prije dvije godine više za 50 posto.

S jedne strane to vidimo kao pozitivan učinak edukacija po školama i rada s djecom i njihovim obiteljima, da prepoznaju online nasilje, da na njega ne pristaju i da ga odmah prijave. S druge strane, govori nam o tome koliko je raširen i u Hrvatskoj.  Samo ako smo educirani o problemu i načinima zaštite možemo imati i više uspjeha u suzbijanju online nasilja, kao i loših posljedica korištenja Interneta – rekao je Ramljak.

Upozorio je kako predatori do djece dolazi sofisticiranim načinima moderne komunikacije: putem videoigrica, društvenim mrežama, platformama za online komunikaciju. 

RODITELJI S DJECOM PRIČAJU SAMO 7 MINUTA DNEVNO

Virtualna komunikacija danas je postala glavna vrsta komunikacije među djecom i mladima, istaknula je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, dodavši kako djeca danas uspješnost percipiraju kroz broj lajkova, što ih ponekad i zbunjuje.  

-Istodobno, i sama djeca kažu da u digitalnim tehnologijama vide budućnost, žele brz i siguran internet i kvalitetan sadržaj. Odgovornost je roditelja stalno razgovarati s djecom na ovu temu. Istraživanja pokazuju da roditelji s djecom u Hrvatskoj prosječno dnevno razgovaraju samo sedam minuta. To je premalo. Trebaju razgovarati puno više, ako treba i sami sebe educirati o opasnostima korištenja interneta i načinima zaštite kako bi bili podrška svojoj djeci – upozorila je Dragičević.

Navela je i da djeca u hrvatskom stanovništvu čine udio od oko 17 posto. Istaknula je kako u svom radu vidi velik broj kršenja njihovih prava – od nasilja u obitelji, siromaštva do nejednakih mogućnosti za obrazovanje, online nasilja i drugih.

Državna tajnica u Ministarstvu rada Margareta Mađerić naglasila je da je rad centra CSI u Hrvatskoj ključan za obitelji i djecu koja su online zlostavljana, dodajući da samo zajednička predanost i snage mogu stvoriti sigurnije digitalno okruženje za djecu i mlade.

Konferencija „Cyberguard 2024“ bila je usmjerena na dva važna područja – sigurnost djece na internetu te poslovna sigurnosna rješenja, s bazom zaštite privatnosti u oba slučaja.

foto: CSI.hr

VAŽNA POTPORA ŽRTVAMA I MEĐUNARODNA SURADNJA

Kroz zanimljiv program i konkretne brojke iz primjera rada sa žrtvama i sancioniranja počinitelja seksualnog nasilja nad djecom u online okruženju sudionici konferencije mogli su čuti zastrašujuće brojke o pojavnosti ove društvene pandemije koja – raste.

Nathalie Rayes, veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj, u svom je obraćanju naglasila da temi pristupa i kao majka te podsjetila na prioritet rada sa žrtvama i članovima njihovih obitelji, kao i na jačanju kompetencija, alata i međunarodne i međuresorne suradnje na sveprisutnom problemu online zlostavljanja i sigurnosti.

-Zakonska regulativa sporije stiže brz razvoj tehnologije, no znamo da komunikacija na internetu uvijek ostavlja neki trag. I najmanja mrvica greške može otkriti zlostavljača. Nitko nije imun da ga se jednom ne uhvati i zato je važna nacionalna, ali i međunarodna razmjena informacija – poručila je veleposlanica.

KAD JE NEŠTO BESPLATNO – PROIZVOD SMO MI

Posebnu pažnju privukli su paneli „Jesmo li #BoljiOnline?“ i „Budućnost Kibernetičke Sigurnosti – Što Nas Čeka?“. Prva panel diskusija je obuhvatila teme poput cyberbullyinga, zaštite djece u online svijetu te projekte poput Gen Z Akademije i Škole odgovornog influensanja, dok je drugi panel bio je usmjeren na sigurnost poslovanja i nove tehnološke trendove poput umjetne inteligencije u ICT-ju.

CSI.hr

Krešimir Hausknecht, voditelj odjela digitalne forenzike, INsig2 predstavio je alate i načine na koji tvrtke i pojedinici mogu otkriti jesu li njihovi podatci kompromitirani na internetu te ponudio rješenja za kvalitetnu zaštitu u cyber prostoru.

Govorio je o vrstama napada koji ciljaju privatne i poslovne račune, zašto nam stižu spam poruke i koja je njihova prava svrha. Predstavio je elemente prepoznavanja digitalnih iznuda (ransomware i digitalne iznude), korištenje metode open source intelligence te koliko je opasan socijalni inženjering. Bilo je riječi i o ulozi umjetne inteligencije, ne samo u stvaranju digitalnih prijatelji, već u jačanju cijele cyber sigurnosti.

Upozorio je na “pristanke” prilikom ulaska na određene stranice ili webshopove, kojima partnerima stranica omogućavamo uvid ne samo u našu IP adresu, već i račune, lokaciju, šifre. U tom smo problemu i mi pisali. Članak možete pročitati ovdje.

Više od prašine i nove haljine: Znate li koje podatke o nama prikupljaju robotski usisavači, pametni satovi, webshopovi i društvene mreže koje koristimo?

-Na internetu ništa nije besplatno. Vi svaki “besplatan” sadržaj plaćate svojim vremenom provedenom na internetu i informacijama o svojim navikama i preferencijama. Mi smo tada proizvod – upozorio je.

Predstavio je osnovne modele zaštite kojima je moguće smanjiti ranjivost na internetu.  

-Osnovna pravila koja nam već danas mogu pomoći da ne buemo najslabija karika u lancu na internetu su da nikada ne izgubimo kontrolu nad primarnim e-mailom i telefonskim brojem, razdvojimo privatno i poslovno i digitalnom svijetu, obavezno i uvijek koristimo sustav dvostruke verifikacije, imamo jedinstvene lozinke za svaki račun, imamo 3 “backupa”, od koji jedan mora biti offline, pazimo na “kolačiće” (nemojte uvijek pristati na “yes to all”, brišemo račune koje ne koristimo i – učimo druge – poručio je K. Hausknecht.  

(icv.hr, mlo, foto: csi.hr)