Žičane zamke, usmrćivanje vatrenim oružjem i mreže samo su neki od načina na koji lovokradice dolaze do svog plijena. Problem nezakonitog lova je sveprisutan, pa ni Virovitičko-podravska županija nije iznimka.

Dokaz tome je i nedavni, inače samo jedan u nizu slučajeva krivolova proteklih godina koji je prijavio Janko Đebro, dugogodišnji lovac, lovoovlaštenik, predsjednik Lovačke udruge Mozart HUNT i zakupac čak 11.200 hektara otvorenog državnog lovišta Suhopoljske Bilogore X/11, a koji se dogodio upravo na ovom području, točnije u šumi nedaleko naselja Bukova.

Novi slučaj dovršila je PU bjelovarsko-bilogorska, odnosno policijski službenici Policijske postaje Grubišno Polje, koji su temeljem naloga Županijskog suda u Bjelovaru obavili pretragu obiteljske kuće i drugih prostorija u jednom mjestu u okolici Grubišnog Polja u vlasništvu 63-godišnjeg muškarca, a pretragom su pronašli i od njega oduzeli automatsku pušku kalibra 7,62 mm s pripadajućim spremnikom, lovačku pušku, 231 komada streljiva raznog kalibra, tri vježbovna streljiva, jedan prigušivač za pušku te živo tele od košute, težine oko 10 kilograma koje je predano na zbrinjavanje lovačkom društvu.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje okolnosti počinjenja kaznenih djela “Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari” te “Protuzakoniti lov i ribolov” te utvrđivanje počinitelja, stoji u priopćenju Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske.

Na “poligone smrti”, odnosno opasne načine dolaženja do mesa, upozoravali smo i ranije obzirom da se nalaze u šumama koja su i izletišta i lovišta pa predstavljaju veliki rizik za svakog čovjeka.

-Krivolov je veliki problem u lovištima diljem Hrvatske, iako se medijski toliko ne eksponira. Lovci su najčešće prva crta obrane divljači od ljudskih predatora koji postavljaju žičane zamke s ciljem ulova sitne ili krupne divljači koju onda dalje preprodaju, a ne misle pri tome da ona ugiba u strašnim mukama. Apelira se stoga na konzumente divljačine da kod nabavke mesa bez markica i od sumnjivih pojedinaca, dobro promisle hoće li konzumirati divljačinu koja je uginula u strašnim i dugim mukama. I naravno, da preprodavače koji prodaju odmah prijave policiji – upozorava Janko Đebro.

Nelegalni lov jednostavno se ne može u potpunosti iskorijeniti, ali se mogu poduzeti pojedine radnje da se ovaj problem svede na minimum.

-U tom kontekstu se može raditi, ali da nelegalni lov u potpunosti nestane, to je teško. Neke preventivne radnje su prije svega radnje lovačkih udruženja koja u skladu sa Zakonom o lovstvu trebaju educirati kadar i mlade ljude koji dolaze u sektor lovstva. Oni trebaju podizati moral i svijest lovaca pa i građana prema prirodi i divljači – naglašava Đebro.

Sistem kažnjavanja krivolovaca, moglo bi se reći, još uvijek nije zaživio, a jedan od razloga je taj što ih je vrlo teško otkriti. Ipak, zahvaljujući novim metodama, lovočuvarske službe sve češće staju na kraj “zločincima” protiv prirode.

-Krivolov je dosta teško otkriti iz razloga što krivolovci nikada ne idu javno u lov, nego u vrijeme kada nema nikoga. On se krije, lovi divljač na zamke, na klopke, uglavnom podmuklo i bez pucanja, dakle koristi se svim sredstvima da ne bude otkriven. Ipak, zahvaljujući redovitim obilascima lovišta, ali i nekim novim metodama, koje uključuju kamere i prelet dronova, u posljednjih nekoliko mjeseci otkrili smo nekoliko slučajeva koji su u konačnici i procesuirani. Svim silama se trudimo smanjiti broj slučajeva ilegalnog lova i u tome sve više uspijevamo – naglašava Đebro.

Lovočuvari su ti koji obično prijavljuju lovokradice, ali mogu ih prijaviti i građani. Savjetuje da ih prijave najbližoj policijskoj stanici, lovačkom udruženju koje gospodari na tom području ili nadležnoj inspekciji koja je zadužena za te poslove.

Ono što treba napomenuti je da pravi lovac ima svijest, dok ona kod krivolovaca nužno izostaje. Krivolovci love životinje zaštićene zakonom i to najčešće radi mesa, brze zarade, trofeja ili čistog zadovoljstva. Upravo iz tog razloga, smatra Đebro, Državno odvjetništvo RH trebalo bi u ovakvim slučajevima konkretnije reagirati te u konačnici biti puno rigoroznije.

-Dugi niz godina vodimo borbe protiv krivolovaca i lovokradica, konstantno upozoravamo, ali i ovog ću puta ponoviti da je krajnje vrijeme za uvesti ozbiljne sankcije za iste, tim više što se bez kažnjavanja ovih zlodjela krivolovcima ostavlja mogućnost da djeluju još opasnije. Jer, sve ono što država kroz zakone propisuje za lov i zbog čega će lovce i lovačke udruge uredno kazniti, za krivolovce i lovokradice često ne vrijedi, iako su šume pune leševa životinja koji govore o strašnom hororu koji su pretrpjeli od njihove ruke i sredstava kojima ih love. Ne pridržavaju se niti jednog pravila, ne mareći pritom o šteti koju stvaraju ne samo prema fondu divljači, a koja je u vlasništvu države, već i prema prirodi, a posljedično i prema svima koji će nogom kročiti u šumu – zaključuje Đebro.

(www.icv.hr, foto: Privatni album)