Između Koprivnice, Bjelovara i Virovitice, između različitih područja i narječja općina Pitomača oduvijek je poznata po svojim vinogradima, svojim bregovima, a pitomački vinorodni kraj spada u izuzetno povoljno područje za uzgoj vinove loze u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Pitomačkih bregova na ovom pitomačko-podravskom kraju ima osam, a to su: Aršanj – Lipica, Podaršanj, Otrovanski breg, Kladarski breg, Turnašički breg, Črešnjevački breg, Goričke i Stari breg.
– Pitomački vinski puti, odnosno pitomačko vinogorje počinje u Otrovancu kod imanja Zlatni klas, a u Sedlarici se dijele na dva kraka. Zapadni krak vodi nas iz Sedlarice prema Otrovanskom bregu i njegovim putovima koji su označeni kao: put Vila podravskih, put Podravskih svirača, put Svetog Bartola, put Pajdaškog srca i put Duše v kleti. Nazivi puteva na svakom brijegu dobili su naziv po pjesmama s Pitomačkog festivala Pjesme Podravine i Podravlja. A naziv Otrovanski ili Kladarski breg nastao je zato jer se u počecima sadnje vinograda i gradnji kleti, većina vlasnika je bila iz tih sela – Otrovanca i Kladara – kažu iz Općine.
Istočni krak iz Sedlarice vodi prema Aršanju, Kladarskom bregu i Podaršanju te njihovim putovima označenima kao: Götzev put, put Podravske krvi, put Zvezdi nad Aršanjom, put Aršanjskih vilenjaka i put Dravskih pecaroša.
-Aršanj odnosno Hársfa na mađarskom znači lipa, a mi taj najviši dio Aršanja nazivamo Lipica. To je vrh Bilogore iznad Aršanja, s meteorološkom postajom te mogućnošću posjete i promatranja krajobraza. Preko Aršanja se dolazi u Kladarski breg na kojem se nalazi sada već dobro poznati Klopotec gdje se održavaju razne manifestacije, a osobito naše tradicionalno Martinje i Vincekovo. Zanimljivo je to da je to najudaljeniji breg od Kladara, a to je zato jer su, pretpostavljamo, u prošlosti Kladarčani „okupirali“ jedini breg koji je preostao, no mislim da nisu požalili jer je jedan od najljepših – objašnjavaju nam iz Općine.
A tu su još i Črešnjevački breg, Goričke i Stari breg koji se nalaze s druge strane pitomačkog vinogorja.
-Grabrovčani svoje vinograde imaju u predjelu Goričke, a tako su i skovali taj naziv jer na ostalim poljoprivrednim površinama su im druge kulture poput žitarica, a ovaj dio je rezerviran za vinograde (gorice). Goričke je naziv koji sugerira da je to nešto posebno, slatko i primamljivo – objašnjavaju.
Pitomačko vinogorje specifično je na području Virovitičko-podravske županije po uzgoju na uglavnom pješčanom tlu, vinima malih serija i tradicionalnom načinu proizvodnje. Pa je tako i poznato po brojnim proizvođačima vina kako za vlastite potrebe, tako i za šire tržište eno ponude ovoga kraja.
– Najstariji poznati zapis o uzgoju vinove loze potječe iz 1716. godine. Tada je pitomački župnik Nikola Ledinski u oporuci župnicima koji će doći poslije njega ostavio svoj vinograd veličine šest kopača na brdu Aršanj kod Sedlarice – kažu nam iz Općine.
-Nakon 1890. godine kada se je obitelj Gotz, kao najimućnija obitelj tada u Pitomači, otvorili su trgovinu, a s time imali oko tisuću jutara obradivih površina, šuma i spomenutog vinograda. Dragutin Götz ml. Nakon smrti oca preuzeo je očev posao i imanje pa je u obiteljskom vinogradu podigao vilu koju je po supruzi nazvao Ančica koja i danas krasi pitomačko vinogorje – dodaju.
Na ovom području općina Pitomača ima perspektivu razvoja mnogobrojnih specifičnih oblika turizma, posebno gastro-enoturizma, kreativnog turizma, outdoor sportsko rekreacijskog turizma te turizma temeljenog na prirodi, odnosno „zelenog“ turizma.
-Pitomački kraj bogat je raznovrsnom ponudom, a svakako se možemo pohvaliti i s puno vinara čija su vina sve više prepoznata na tržištu. A možemo istaknuti i da svaki naš brijeg ima barem po jednog poznatog vinara, no većina njih vino proizvodi samo za vlastite potrebe – kažu iz Općine.
Tradicija ovoga kraja vezana je i uz tradicijske vinogradarske običaje Vincekova, Martinja i Bartolova. Po njima su se vinogradari ravnali i započinjali određene poslove te održavali tradicijske običaje. Vinogradarska godina započinjala je na Vincekovo te trajala sve do berbe vinograda, a onda je slijedilo Martinje kada se je krstio taj mladi mošt.
-Vincekovo, a posebice Martinje svake godine tradicionalno se slave još od vremena prije drugog svjetskog rata, a 1988. godine započela je manifestacija „Kletijada“ koju je pokrenulo pajdaško društvo dr. Marijana Jergovića, s ciljem upoznavanja šire publike s martinjskim običajima. Uz održavanje martinjskih i vincekovskih običaja kod mnoštva pajdaških društava, danas se oni obilježavaju u Kladarskom bregu, tradicionalno u organizaciji Turističke zajednice općine Pitomača. Na Otrovanskom bregu nalazi se kapelica sv. Bartola gdje se od početka 2000-tih godina tradicionalno obilježava spomendan Sv. Bartola slavljenjem svete mise i prigodnom zabavom – kažu iz Općine.
Specifičan prostor vinogorja s razgranatim sustavom vinogradarskih puteva idealan je za otkrivanje. A također je i idealan spoj doživljaja kretanja u prirodi i eno gastronomskih doživljaja.
Promatranje krajobraza, rekreacijske šetnje, biciklizam, trčanje, berba grožđa, upoznavanje specifičnosti, gastrodoživljaj u prirodi te razne manifestacije samo su dio onoga što možete doživjeti u pitomačkom vinogorju. Pitomački „bregi“ zasigurno su i odlična destinacija za „punjenje baterija“ gdje se može pronaći za svakoga po nešto.
(www.icv.hr, ib)