Virovitičani i gosti sinoć (četvrtak) su, okupivši sve kulturne ustanove s područja grada, dali obol liku i djelu prvom hrvatskom piscu krimića, filmskih scenarija, pjesama, radio drama, Milanu Nikoliću, a čiji su 100. rođendan proslavili bogatim programom.
Ogranak Matice hrvatske u Virovitici, Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica, Gradski muzej Virovitica i Kazalište Virovitica počast “hrvatskom Simenonu” odali su dvjema izložbama, scenskim nastupom, predstavljanjem romana, okruglim stolom…
PISAO ČLANKE, ROMANE, SCENARIJE
Program je započeo u Gradskoj knjižnici i čitaonici, gdje su ravnatelj Robert Fritz i predsjednica virovitičkog Ogranka Matice hrvatske Ivana Vidak Teskera podsjetili na važnost lika i djela ovog poznatog Virovitičanina, koji je iza sebe ostavio četrdesetak objavljenih romana u žanru koji je utemeljio u Hrvatskoj, scenarije i filmove. Zahvalili su svima koji brinu o književnoj baštini M. Nikolića, osobito u istraživačkoj formi i nastojanjima da svi njegovi dosad neobjavljeni rukopisi pronađu put do tiska i publike.
Prije Okruglog stola, polaznice Dramskog studija Kazališta Virovitica, uz mentorstvo Snježane Lančić, izvele su ulomak iz Nikolićevog romana Partija karata.
Na Okruglom stolu, koji je moderirala dopredsjednica Ogranka MH u Virovitici Dubravka Sabolić, bilo je riječi o Milanu Nikoliću iz svih aspekata njegova života – od njegova života u Virovitici, uspjeha diljem bivše Jugoslavije, pisca krimića, špijunske povijesti, suradnje s Virovitičkim listom, smrti te predaje njegovog nasljeđa kulturnim ustanovama u gradu.
Veljko Krulčić, novinar, urednik i nakladnik, tom je prigodom obradovao prisutne romanom “Bio sam engleski špijun”, koji je tiskan jučer, upravo u povodu 100. obljetnice rođenja M. Nikolića i koji je u nastavcima prvo izlazio u Virovitičkom listu.
Krulčić, koji je velik dio života posvetio prikupljanju, analizi i čuvanju Nikolićeve baštine, naglasio je kako u svom radu nastoji reafirmirati i ponovno ukazati na značaj i vrijednost ovog autora.
– U pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća Nikolić je bio izuzetno popularan i tražen na području cijele bivše države. Angažirali su ga i izdavači i televizijske i filmske kuće iz Zagreba, Sarajeva, Beograda, Ljubljane. Dakle, vrijedio je, ispunjavao je njihove potrebe, a oni su izdavali njegove knjige, krimiće te angažirali da piše scenarije za neke od prvih televizijskih krimi igara – podsjetio je Krulčić okupljene.
AUTOBIOGRAFSKI ROMAN ZA ROĐENDAN
Roman “Bio sam engleski špijun” njegovo je autobiografsko djelo, koje je nakon Nikolićeve smrti sačuvao prof. Vinko Brešić, također vrijedni čuvar i istraživač Nikolićevog života i književne baštine. Rukopis je prvo u nastavcima izlazio 2017. godine u Virovitičkom listu, a potom je pretvoren u roman koji je izdan u nakladi od 200 primjeraka i koji će se uskoro naći u knjižnicama.
Podsjećamo, Nikolić je kao autor romana i novinarskih tekstova surađivao s Virovitičkim listom, sarajevskom Džepnom knjigom, beogradskom Politikom, sarajevskim Oslobođenjem, osječkim Glasom Slavonije. Objavljivali su ga i nakladnici iz Beograda i Ljubljane… Njegovi krimići doživjeli su i ekranizaciju, a među najpoznatijima je “Špijun X javlja”, odnosno “X-25” za kojeg će u jednom od posljednjih intervjua u životu Nikolić reći kako mu je i najdraži roman, jer je dio njega. Inače, Nikolić potpisuje i scenarij za film zabavno-glazbenog karaktera „Srest ćemo se večeras“, prikazan 26. 2. 1962. u kinu Zvijezda u Virovitici.
Nikolić je bio i novinar – pisao je izvješća i osvrte od 1957. godine u Virovitičkom listu, koji je od prve godine svog izlaženja do danas pratio njegov rad, kako za vrijeme života, tako i utjecaj njegovog književnog nasljeđa nakon smrti u rujnu 1970. godine.
Glavna urednica ICV-a i urednica Virovitičkog lista Marija Lovrenc predstavila je publici njegov trag u Virovitičkom listu iz tri različite perspektive – od autora članaka, potom autora književnih tekstova, dijelova romana, novela i priča koje je pisao, a naposljetku i kao ličnost, odnosno, izvor, koji su kolege pratile, kako je rastao njegov utjecaj i uspjeh u žanrovskoj književnosti, scenarijima i filmu.
Virovitički list objavio je njegove romane, bilo kao cjeline, bilo u nastavcima, između ostalog, “Mačak kroji pravdu”, “Sive priče”, “Slučaj Johna Lubina”, “Smrt traži drugoga”, novele poput “Pismo ratniku”, njegove izvještaje o predstavama u Kazalištu Virovitica, izložbe u Muzeju, nastupe lokalnih glazbenih škola i pjevačkih društava…
– Drago nam je što smo jednu važnu virovitičku ličnost ovim putem mogli predstaviti kroz tri različite perspektive, a svaka je od njih zanimljiva i ostavlja nove prostore za istraživanje. Virovitički list donosi svojevrsni presjek Nikolićeva života i rada, a potom prati i što se događa s njegovom ostavštinom, od donacije udovice Ljubice Gradskom muzeju u svibnju 1971. godine, kada je predala njegovu ostavštinu od 43 objavljena romana na čuvanje, odnosno 2021. godine, kada je ostatak rukopisa i osobnih predmeta Muzeju ustupio prof. Vinko Brešić – rekla je Lovrenc i pozvala sve zainteresirane da Nikolića „potraže“ u digitalnoj arhivi Virovitičkog lista i pročitaju njegove novinarske i književne radove.
NOVI PISCI KRIMIĆA
Kako bi Nikolićev „duh krimića“ nastavio živjeti ne samo u Virovitici, već i u cijeloj Hrvatskoj, Ogranak Matice hrvatske već godinama provodi književni natječaj „Kristalna pepeljara“, po uzoru na naziv autorovog romana.
Književnica, profesorica hrvatskog jezika i književnosti Marina Mađarević predstavila je publici dosadašnje rezultate natječaja, koji okuplja autore ne samo u Hrvatskoj, već i u inozemstvu.
Govorila je o članovima povjerenstva i načinima na koji se vrednuju tekstovi koji stižu u formi kratke krimi priče, nagradama i smislu njegovanja ovog žanra upravo kroz motivaciju natječajem te pozvala sve okupljene da se i sami okušaju kao pisci krimića.
– Među vama ima sigurno dobrih pisaca i ovim putem pozivam sve da se prijave na natječaj koji će za ovu godinu krenuti u kolovozu. Danas, na stoti rođendan ovog cijenjenog i priznatog autora, moram izraziti zadovoljstvo što su se na jednom mjestu okupile sve kulturne ustanove kako bi mu odale počast na stoti rođendan. Svojim radom bio je vezan uz svaku od njih – poručila je M. Mađarević.
Nakon Okruglog stola, u Knjižnici je otvorena izložba radova, konkretno, izložba fotografija učenika iz pet osnovnih škola; Gradine, Ivana Gorana Kovačića Gornje Bazje, Davorina Trstenjaka Čađavica, Vladimira Nazora i Tehničke škola Virovitica. Navedenoj izložbi od 18 fotografija dodani su i likovni radovi učenika Strukovne škole Virovitica. Riječ je o izložbi koju zajednički organiziraju Gradska knjižnica i čitaonica u Virovitici, Ogranak MK, a ove godine na temu krimića.
Za vrijeme razgledavanja same izložbe, voditelj školskog benda „Flegma“ Luka Mlinarić i Bruno Jelak izveli su nekoliko glazbenih minijatura na temu krimića i drugih srodnih tema.
RUKOPISI, FOTOGRAFIJE, OSOBNI PREDMETI
Nakon Knjižnice, u Gradskom muzeju Virovitica otvorena je izložba „Iza kristalne pepeljare – poznato i nepoznato o Milanu Nikoliću“. Okupljene je pozdravio Andrej Malek, kustos dokumentarist, istaknuvši čast otvorenja izložbe povodom 100. godišnjice rođenja Milana Nikolića.
– Zahvaljujući dvjema donacijama, Muzej je skupio fundus od preko 120 osobnih predmeta i romana Milana Nikolića. Prva donacija pristigla je 1971. oporukom samog Nikolića, kada je njegova udovica Ljubica Muzeju darovala najveći dio arhivske građe. Među darovanim predmetima našao se i album fotografija sa snimanja TV drama koje je Nikolić napisao.
Druga je donacija došla 50 godina kasnije – profesor Vinko Brešić prije tri godine donirao je veći dio Nikolićevih „nepoznatih“ stvari, poput neobjavljenih rukopisa, TV drama koje nikada nisu snimljene, raznih dokumenata i fotografija – istaknuo je Malek te zahvalio koautorici izložbe Nikolini Hećimović i Ogranku na pružanju mogućnosti ostvarenja same izložbe. Izrazio je nadu da će u budućnosti Muzej pronaći i ostale objavljene Nikolićeve romane, kako bi njegovu baštinu sačuvao za nove generacije.
(www.icv.hr, dj, mlo)
