Hrvatska, unatoč rastućem broju prijava za kaznena djela spolne naravi počinjenih na štetu djece, i dalje štiti seksualne predatore djece (pedofile)! Dijeli im preblage kazne. Umjesto u zatvore, šalje ih na košnju trave u okviru rada za opće dobro. Ne čuva njihove podatke trajno u Kaznenoj evidenciji, pa nakon odslužene kazne i isteka rehabilitacije mogu raditi što žele. Mogu voditi sportski klub, dječju igraonicu ili udrugu za djecu.
Žrtvama time poručuje kako je ono što su im napravili – beznačajno, da možda ni ne vrijedi prijavljivati ovaj monstruozan zločin, a društvu da se zapravo ne zna ili ne želi nositi s ovim gorućim i opasnim problemom.
Pokazuju to, nažalost, službeni podatci MUP-a i Uprave za zatvorski sustav i probaciju MPU-a za 2022. godinu, na koje se referira i Ured pravobraniteljice za djecu u svom godišnjem izvješću. Prema podacima MUP-a, u 2022. prijavljeno je 691 kazneno djelo spolne naravi počinjeno na štetu djece. Pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević ocjenjuje da “ sadašnji sustav zaštite djece od seksualnog nasilja nije dobro uspostavljen te su nužne njegove izmjene.”
PROPUSTI SE NASTAVLJAJU
Iako se u medijima puno govori o pedofiliji (seksualnu sklonost prema djeci) u društvu i adekvatnom sankcioniranju počinitelja za kaznena djela počinjena po toj osnovi, praksa pokazuje kako se ništa bitno ne mijenja već da Hrvatska iz godine u godinu nastavlja činiti iste, kobne propuste i greške.
Podatci kažu kako je lani prijavljeno 691 kazneno djelo spolne naravi počinjeno na štetu djece; najviše zbog spolne zloupotrebe djeteta mlađeg od 15 godina (242), iskorištavanja djece za pornografiju (171) te upoznavanja djece s pornografijom (106). Prijavljeno je i spolno uznemiravanje (46), bludne radnje (38), zadovoljavanje pohote pred djetetom (28), silovanja (28), mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba (20), podvođenje djeteta (8), iskorištavanja djece za pornografske predstave (2) te spolne zloupotrebe djeteta starijeg od 15 godina (2).
EDUCIRAJTE SUCE, PREDATORI IMAJU VIŠE PRAVA NEGO ŽRTVA
Pravobraniteljica upozorava kako je u postojećem sustavu nužno mijenjati i sudsku praksu, pa nadležnome ministarstvu godinama predlažu da uvede obveznu edukaciju sudaca koji donose odluke o kažnjavanju počinitelja seksualnog nasilja nad djecom. Jer, smatra pravobraniteljica, sadašnja praksa donosi preblage osude za ova kaznena djela.
-Nažalost, nastavlja se praksa „blagih osuda“ za seksualni zločin protiv djeteta u Hrvatskoj. Bez jasne i snažne osude i promptnog kažnjavanja ne može se postići zaštita djece, što je obveza države, no to se ne čini. Apeliramo na edukaciju sudaca da bi se ujednačila sudska praksa i onemogućilo donošenje presuda u kojima se interesi počinitelja stavljaju ispred interesa djece – žrtava seksualnih delikata.
Ona je nužna kako bi se suci upoznali s pojavnim oblicima seksualnog zlostavljanja djeteta i s njegovim dugoročnim posljedicama te uvidjeli nužnost primjerenog kažnjavanja počinitelja – upozorava pravobraniteljica.
Hrvatska je prošle godine upisala novih 116 seksualnih predatora djece u Kaznenu evidenciju MPU-a, dakle, nakon pravomoćne sudske presude. Danas ih u evidenciji ima ukupno 1729.
Tijekom 2022. kaznu zatvora izdržavala su 164 počinitelja seksualnih delikata na štetu djece, od toga jedan maloljetnik. Njih 21 nalazilo se na izdržavanju zatvorske kazne do jedne godine, 23 na izdržavanju kazne od godinu dana, 40 do tri godine te 30 do pet godina. Kaznu zatvora do 10 godina izdržavaju 33 zatvorenika, jedanaestorica su osuđena na zatvorsku kaznu do 15 godina, a petorica do 20 godina.
Jedan zatvorenik se nalazi na izdržavanju kazne dugotrajnog zatvora (22 godine). Među njima je 46 recidivista, pokazuju podatci. Rijetki će, kad izađu iz zatvora, biti pod kontrolom.
Ono što posebno zabrinjava je i činjenica da neće svi predatori ni završiti u zatvoru.
Strašna praksa zamjene kazne zatvora radom za opće dobro nastavila se i prošle godine, iako su sucima stigle “preporuke” viših sudova da se u slučajevima seksualnih delikata na štetu djece rad za opće dobro – ne izriču!
UMJESTO ZATVOR, NOVA PRILIKA “NA PLADNJU”
Suci su ipak odlučili drugačije. Čak 46 predatora umjesto u zatvoru, svoj su dug društvu odradili koseći travu ili bojanjem ograde. Među njima, u dva slučaja bila je riječ o teškom kaznenom djelu spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, a u dva slučaja za silovanje djeteta! Zatvor su izbjegli i oni prijavljeni i osuđeni za bludne radnje (6), spolnu zloupotrebu djeteta mlađeg od 15 godina (16), iskorištavanje djece za pornografiju (15), upoznavanje djece s pornografijom (2), spolno uznemiravanje (2) i mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba (1).
U samo jednom slučaju sud je predatoru zabranio obavljanje određene dužnosti ili djelatnosti. Postavlja se pitanje zašto bi dijete ili roditelj uopće prijavilo dodire, pipkanje, lascivne poruke, pozive, videosadržaj ili napad, ako će to značiti da će nakon sve traume, svjedočenja i procesa koji moraju proći, počinitelj na kraju završiti bez adekvatne kazne i još im se smijati u lice?
-Osim što takva osuda djetetu žrtvi šalje poruku da je seksualni zločin koji je pretrpjelo beznačajni čin, ona obeshrabruje djecu u prijavljivanju, a počinitelje osnažuje za činjenje novih delikata. Usto, izricanjem rada za opće dobro, bez izricanja sigurnosne mjere za zaštitu žrtve ili druge djece, otvara se mogućnost da osoba za vrijeme rada za opće dobro ponovno ugrozi djecu – smatraju u Uredu pravobraniteljice za djecu.
ŠKOLE PRIJAVILE 36 SLUČAJEVA, RAVNATELJI: NEMOĆNI SMO UKLONITI PREDATORA
Brojke govore kako na jedan prijavljen slučaj dolazi od pet do deset neprijavljenih.
Prijave dolaze od samih roditelja, odnosno iz obitelji, ali i od djece koja su smogla hrabrosti povjeriti se starijoj osobi, najčešće u školi. Uredu za pravobraniteljicu stiglo je 76 obavijesti u vezi s pravom djeteta na zaštitu od spolnog iskorištavanja i zloupotrebe djeteta.
Prema podacima MZO-a u 2022. u školama je prijavljeno 36 slučajeva.
Osnovne škole prijavile su 24 slučaja, a srednje 12. Većina prijava odnosila se na seksualno uznemiravanje (28), a prijavljeno je i šest slučajeva seksualnog zlostavljanja te dva silovanja. Počinitelji seksualnog uznemiravanja u školi većinom su vršnjaci, ali prijavljeno je i šest djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova.
Pravobraniteljica upozorava kako je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisana obvezna suspenzija djelatnika odgojno-obrazovne ustanove ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak, no ravnatelji često nemaju mogućnost tu odredbu i provesti. Škole su nemoćne u sankcioniranju počinitelja, pa se često žrtva i predator još dugo gledaju u učionici, na školskom hodniku ili sportskoj dvorani.
-Ravnatelji se pritužuju da nemaju načina da osobe, čije su neprimjereno ponašanje prema djeci uočili, udalje iz odgojno-obrazovnog procesa, sve dok čekaju početak kaznenog postupka. Nažalost, to se ponekad dugo čeka, pa nastavnik nakon prijave i dalje radi s djecom.
Škole nam se često pritužuju da nisu u mogućnosti osigurati suspenziju osumnjičenog djelatnika jer nisu ni informirane o pokretanju postupka, a državno odvjetništvo, prema izvješćima koja nam dostavlja u konkretnim slučajevima, nije spremno na razmjenu informacija pozivajući se na „nejavnost“ svojega postupanja. Takav stav državnog odvjetništva vrlo je zabrinjavajuć jer implicira nerazumijevanje i nesensibiliziranost za dobrobit djece – upozorava pravobraniteljica.
Zalaže se za uvođenje licence za svaku osobu koja radi s djecom, kako u odgojno-obrazovnoj ustanovi, poput škole, vrtića, doma, tako i udruge, kampa, igraonice, sportskog kluba i slično. Ujedno, traži i izmjene propisa da se automatski onemogući kontakt s djecom svakoj osobi za koju se sumnja da je počinila spolni delikt na štetu djece, u razdoblju od prijave sumnje, do formalnog pokretanja kaznenog postupka.
-Sadašnja situacija mora se mijenjati i to pod hitno. To se mora postići stvaranjem dobrog normativnog okvira, mijenjanjem sudske prakse i prakse državnog odvjetništva te stvaranjem kvalitetnog sustava podrške i pomoći seksualno zlostavljanom djetetu, dok programi prevencije i edukacije djece moraju biti dostupni svoj djeci pod jednakim uvjetima – zaključuje pravobraniteljica. (www.icv.hr, mlo, foto: dijete.hr, ilustracije Canva, pixabay.com)