U svibnju bi trebale početi prve edukacije za specijalizaciju iz hitne medicine medicinskih sestara i tehničara. Već godinu poslije ti bi novi specijalisti mogli pružati hitnu medicinsku pomoć građanima, odnosno stvarno spašavati živote, jer bi imali veće ovlasti nego sada, piše Jutarnji.hr.
Naime, u sklopu Hitne medicinske pomoći trenutačno rade tzv. tim 1, u koji je uključen liječnik i tehničar, te tim 2, u kojem radi medicinska sestra, odnosno tehničar sa srednjom stručnom spremom, te jedna s višom, ali nema liječnika. No, problem je što tim 2 gotovo nikako ne može pomoći u hitnim situacijama, primjerice nekome tko je u anafilaktičkom šoku, jer ne smiju davati neke lijekove koji spašavaju život poput adrenalina!
Drugim riječima, tim 2 gotovo da se svodi na sanitetski prijevoz pacijenata u bolnicu jer dugih ovlasti nema, što nije slučaj u najvećem dijelu zemalja EU.
Projekt EU
– To bi se trebalo promijeniti nakon što u iduće tri godine 370 medicinskih sestara i tehničara prvostupnika (završena viša medicinska škola) prođu jednogodišnju specijalizaciju iz hitne medicine, što je omogućeno projektom EU. Ovu će edukaciju provoditi sveučilišta i veleučilišta, a plan je da svake godine imamo oko 120 polaznika te specijalizacije. Naime, ne mogu sve sestre i tehničari hitne otići na specijalizaciju odjedanput, to mora biti sukcesivno – kaže Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara i tehničara.
Dodaje da se prije početka ove specijalizacije također mora promijeniti Zakon o sestrinstvu da djelatnici budu i pravno zaštićeni, što podrazumijeva povećanje njihovih ovlasti u odnosu na trenutačne jer bi bez toga oni koji bi pružali stvarnu hitnu pomoć bili u prekršaju unatoč dodatnoj edukaciji i kompetencijama. Predviđa se također da sestrinski specijalisti imaju veće plaće poslije završene specijalizacije. Naime, umjesto koeficijenta 1,16 imali bi 1,4, a to je povećanje od oko 25 posto.
Većina zemalja EU ima dodatno educirane medicinske sestre i tehničare koji mogu pružiti hitnu medicinsku pomoć i tako spašavati pacijente ako u blizini nema liječnika. No, Gazić napominje da te specijaliste ne treba brkati s paramedikusima koje nerijetko vidimo u američkim filmovima. Naime, paramedikusi nisu zdravstveni djelatnici, nego osobe različitih zanimanja koje su prošle jednogodišnju edukaciju za ispomoć u hitnim situacijama.
– Osim specijalizacija za hitnu medicinu pokrećemo i druge. Dosad su se javila 24 stručna društva medicinskih sestara i tehničara koja također žele specijalizacije, a to znači da bi uskoro trebao početi rad na izradi pravilnika o sestrinskim specijalizacijama. Rok je za to bio početak ovog mjeseca, ali očekujemo da će do polovice ožujka konačno svi završiti taj posao.
Naime, među zainteresiranima su i stručna društva medicinskih sestara i tehničara za, primjerice, hematologiju, kirurgiju, kardiologiju, gastroenterologiju, patronažu… Potom će sve to objediniti Ministarstvo zdravstva i povjerenstvo za sestrinstvo i nadam se da bi do kraja ljeta MIZ mogao donijeti prvi pravilnik o sestrinskim specijalizacijama – objašnjava Gazić.
Tim 1 i 2
Na pitanje bi li to moglo izazvati nezadovoljstvo pacijenata, jer u timu 2 nema liječnika, Gazić naglašava da za to nema razloga.
– Oni neće ići na sve intervencije umjesto liječnika, kako se to tumači, a osim toga liječnik ostaje u timu 1. Primjerice, događa se da tim 1 ode na intervenciju zbog neke prometne nesreće, a istodobno se netko zbog infarkta sruši na istom području ili ga ubode osa i padne u anafilaktički šok. Izaći će na teren tim 2, ali nakon specijalizacije medicinske sestre i tehničari moći će započeti reanimaciju i pacijentu dati lijekove koji se u takvim situacijama primjenjuju, primjerice adrenalin.
U ovom trenu to ne mogu i zato bi pacijent mogao umrijeti jer nije dobio pravovremenu medicinsku skrb – kaže Gazić. Napominje da bi specijalisti hitne mogli značajno pomoći i tijekom turističke sezone kada na obali kronično nedostaje stručne medicinske pomoći.
(jutarnji.hr)
