Ovotjedni, posljednji Kulturni mozaik u 2022. godini posvetili smo zanimljivim događajima koji su obilježili protekli tjedan u našem gradu.
Prvi od njih bio je prelijepi koncert održan u Gradskom muzeju Virovitica povodom treće godine postojanja i nagrada koje je u to kratko vrijeme Muzej osvojio. Bio je to i više nego lijep poklon Muzeja svim posjetiteljima, čime je još jednom dokazao kako je jedna od njegovih uloga da pruža široku lepezu sadržaja.
Ravnateljica ovog “malog velikog” muzeja Mihaela Kulej, posljednje tri godine opisala je kao poprilično turbulentne, u najboljem mogućem smislu, te nam otkrila kako je došlo do ideje za ovaj koncert i ovu malu proslavu.
– Za koncert smo se odlučili još prije dva mjeseca kada nismo niti znali da ćemo dobiti nagradu, iako smo se potajno tome nadali. Htjeli smo ustvari naše posjetitelje počastiti jednim lijepim koncertom za sve nagrade prije i prilikom trećeg rođendana od otvorenja novog stalnog postava obnovljenog dvorca Pejačević i uređenog perivoja. To je bilo planirano, ali onda je došao šećer na kraju – nagrada ŽIVA i zaokružio ovu proslavu ovim lijep koncertom.
– Moram prinati da su nam posljednje tri godine bile poprilično turbulentne. Muzej smo otvorili krajem 2019. godine, a 2020. smo dobili nagradu Hrvatskog muzejskog društva za najbolji muzej. Iduće godine smo dobili nominaciju Europskog muzejskog foruma za najbolji europski muzej, a u proljeće 2022. smo dobili posebno priznanje Europskog muzejskog foruma za doprinos muzejskoj struci. Potom smo dobili i ŽIVA nagradu koje dodjeljuje Forum slavenskih kultura za najbolji slavenski muzej. Moje geslo kojeg se držim i u privatnom i poslovnom životu je da uvijek svi mogu dati više, pogotovo ja sama i sada se vide rezultati toga – istaknula je M. Kulej.
– Muzej smo zavičajnog tipa i jedini muzej u ovoj lokalnoj zajednici, a i šire. Mislim da smo pokazali da smo izuzetno stručan i profesionalan muzej. Naša uloga i zadaća, naš cilj i svrha je upoznati našu lokalnu zajednicu sa svim vrstama umjetnosti i tradicijskim aspektima onoga što muzej može pokriti. Moramo zaokružiti cijelu priču i našim sugrađanima svih dobnih skupina ponuditi sadržaj. Koncerti su dodana vrijednost – zaključila je.
Virovitičani su imali priliku uživati u jedinstvenoj fuziji tradicijske etno glazbe i jazza. Moćni vokali Ladarica i ekspresivnost glazbenika Jazziane Croatice, sljubljeni u tekstovima i aranžmanima Borne Šercara, ispričali su posjetiteljima priče o nekima od najljepših hrvatskih bajki, mitova i legendi o vilama, vješticama, divovima i mitskim bićima.
Borna Šercar je autora ovog projekta koji je upravo ove godine zaživio punim plućima. Iza njih su brojni zajednički koncerti i vrijedno audio izdanje „Untamed“ koje je izašlo ove godine. To je jedna lijepa i izazovna suradnja, Ladarice i glazbenici na jazz glazbalima u jazz izdanju.
Zadovoljstvo projektom, kao i Viroviticom u kojoj je posljednji put bio prije desetak godina, nije krio ni sam Borna Šercar.
– Suradnja s Ladaricama je bila logičan slijed jer je to naš najbolji ansambl tradicijskog pjevanja i plesa. Imamo uspješne koncerte, publika nije navikla na moj program i moju viziju etno glazbe i uvijek očekuju LADO koncert, ali kad malo otvore “čakre” svidi im se i to je jedna lijepa satisfakcija – s osmijehom je priznao ovaj glazbenik koji je 2009. osnovao sastav Jazziana Croatica.
IZLOŽBA “BERTUCHOVO SLIKOVNO CARSTVO – OTKRIJ TAJNE DJEČJE ENCIKLOPEDIJE”
“Bertuchovo slikovno carstvo – Otkrij tajne dječje enciklopedije” naziv je izložbe Hrvatskog školskog muzeja koja do 3. veljače 2023. godine gostuje u Gradskom muzeju Virovitica. Izložba kroz uvećane ilustracije iz Bertuchove slikovne enciklopedije popraćene vrlo zanimljivim kratkim tekstovima uvodi posjetitelje, male i velike, u svijet zanimljivosti, mašte, znanja i zabave, a posebno atraktivni su interaktivni sadržaji koji djeci kroz zabavu nude znanja za svakodnevni život.
Autorica izložbe je Kristina Gverić, kustosica i muzejska pedagoginja Hrvatskog školskog muzeja, a više o izložbi otkrila nam je kustosica kulturno-povijesnog odjela Nikoline Hečimović.
– Autorica nas ovom izložbom vraća u 1901. godinu otkrivajući vezu između školskog atlasa učenika iz Rakovca, Bertucha i Hrvatskog školskog muzeja. Predstavljena građa dijelom je jezgre Muzeja koju je prikupljalo napredno hrvatsko učiteljstvo krajem 19. stoljeća želeći ostaviti zalog za budućnost gradeći Hrvatski učiteljski dom i osnivajući Hrvatski školski muzej. Autorica Gverić ovom je projektu pristupila veoma ozbiljno te je, služeći se svojim bogatim iskustvom, priredila izložbu koja privlači, informira, obrazuje te odgaja. Sama izložba plod je njezinog temeljitog istraživanja i na vrlo atraktivan način predstavlja ilustriranu enciklopediju koja je nastala početkom 19. stoljeća. Ovdje u Gradskom muzeju Virovitica izložba je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina koje će posjetitelji moći vidjeti. Zastupljene su životinje, morske, ptice, sisavci, zastupljene su biljke, gljive otrovnice, cvijeće, zastupljeni su i neki prikazi ljudskog ponašanja. Također, popraćena je interaktivnim sadržajem poput pulta, mosta ispod kojeg vreba “neman” i špilje, također imamo i prostor za slikanje, a možemo reći kako je složena poput šetnje enciklopedijom koju smo proučavali i stjecali nova znanja – istaknula je Hečimović.
DOKUMENTARNI FILM O PETRU PRERADOVIĆU
U Interpretacijom centru Kuća Petra Preradovića u Grabrovnici 4. prosinca održana je premijera dokumentarnog filma “Rodu o jeziku” kojim HRT obilježava 150. obljetnicu smrti pjesnika Petra Preradovića. O kakvom se filmu radi pojasnila nam je scenaristica i redateljica Nana Šojlev.
– Zanimljivo je da je Hrvatska televizija koja je o mnogim našim velikanima, pjesnicima i književnicima napravila puno filmova, što igranih adaptacija, što dokumentarnih, biografskih filmova, a o Petru Preradoviću nema gotovo ništa. Nekako nam se činilo da je 150. obljetnica njegove smrti dobar i primjeren povod da se napravi upravo jedan biografski dokumentarac, koji bi s nekih pozicija današnjeg vremena govorio o Petru Preradoviću. S tim da nam se najzanimljivijim činilo to pitanje jezika. Način na koji je Petar Preradović promišljao jezik, način na koji se o jeziku razmišljao u 19. stoljeću i kako o svemu tome mi razmišljamo danas – rekla je scenaristica i redateljica Šojlev. te dodala kako zapravo tek danas možemo shvatiti veličinu Petra Preradovića.
– Cijeli taj proces istraživanja bio je jako uzbudljiv jer većini odraslih ljudi to budi neka nelagodna sjećanja na lektiru, upravo zato jer nismo na dovoljno zanimljiv način bili podučavani o njemu i da tek danas možemo shvatiti njegovu veličinu, uspostaviti neku relaciju prema njemu koja je u biti jako srodna današnjem vremenu. Upravo tako film to pokušava i prikazati. Počašćena sam da sam se mogla tom temom baviti i toliko toga naučiti – dodaje redateljica.
Poseban naglasak u filmu stavljen je na Preradovićeva promišljanja o jeziku, o njegovoj važnosti i značenju u Preradovićevo vrijeme, u usporedbi s našim vremenom, je li danas uopće važno kako govorimo i što bi o tome mislio znameniti pjesnik.
O životu i djelu Petra Preradovića u filmu govore: Marko Grčić, Kristian Novak, Teodora Shek Brnardić, Ranko Matasović, Suzana Coha, Marina Protrka Štimec, Srećko Mijatović, Mate Kapović i Boris Kožnjak, a film je snimljen u Grabrovnici, Đurđevcu, Bjelovaru, Beču, Bečkom Novom Mjestu, Budimpešti, Pakozdu, Zadru, Malom Lukoranu i Zagrebu, odnosno na svim mjestima gdje je Petar boravio.
(www.icv.hr, rtk)
