Nedavno je obilježen Dan Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu su, među ostalim, za postignut uspjeh od međunarodnog značaja u protekloj akademskoj godini. Među nagrađenim studentima i studenticama našla se i Gordana Borotić, studentica Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Gordana, inače i jedna od studenata FER-a s najboljim prosjekom ocjena, osvojila je priznanje za razvoj hibridne aplikacije za vježbanje zadataka iz matematike u nižim razredima osnovne škole te za samostalno predstavljanje rezultata istraživanja na međunarodnim znanstvenim konferencijama, piše portal Srednja.hr.

Slatinčanka Gordana Borotić je 2018. godine bile najučenica Virovitičko-podravske županije. Put ju je odveo na Fakulteta elektrotehnike i računarstva gdje je danas studentica završne godine.

Posebno priznanje Gordani je dodijeljeno za razvoj hibridne web/mobilne aplikacije za vježbanje zadataka iz matematike u nižim razredima osnovne škole te za samostalno predstavljanje rezultata istraživanja na međunarodnim znanstvenim konferencijama. Svoja dva znanstvena rada predstavila je na dvjema međunarodnim konferencijama, CECIIS (Central European Conference on Information and Intelligent Systems) i FIE (Frontiers in Education).

– Puno mi to znači i sretna sam što su me izabrali. Nagrada mi je dokaz da se sav trud isplati i motivacija za daljnji karijerni razvoj. Osim toga, nagrada će biti i jedna zanimljiva stavka u životopisu te mi je već sad otvorila mnoga vrata – priča za Srednja.hr Gordana, koja je u međuvremenu dobila i priznanje FER-a Josip Lončar za prosjek ocjena 4,93, što je najveći prosjek na smjeru.

Aplikacija za koju je dobila priznanje nije dostupna za javnost, nastavlja Gordana, razvijena je pretežito u istraživačke svrhe. Izrada obrazovnih aplikacija zainteresirala ju je kada je radila završni rad, a ključnu ulogu u svemu imao je i njen mentor koji se bavi tim područjem. Nakon što mu je Gordana predstavila svoju ideju, zajedno su definirali daljnje korake i željeni rezultat.

– Aplikacija koju sam razvila je namijenjena ponavljanju i utvrđivanju gradiva u nižim razredima osnovne škole. Ključnu ulogu u tome ima adaptivni algoritam koji je implementiran unutar aplikacije. Adaptivni algoritam procjenjuje znanje učenika i na osnovu procijenjenog znanja generira liste zadataka za rješavanje u skladu s trenutnim učenikovim znanjem. Učenici imaju mogućnost odabira lekcije s obzirom na razred koji pohađaju, a nakon odabira lekcije rješavaju razne tipove zadataka. Kako bi učenicima bilo što zanimljivije razvijena su i proširenja. U jednom proširenju učenici sakupljaju novčiće i s obzirom na broj novčića se pozicioniraju na rang listi unutar razreda i tako se međusobno natječu. U drugom proširenju učenici rješavajući lekcije osvajaju kartice znanja i uče zanimljive informacije o svijetu. Smatram da je tehnologija dobar alat za povećanje motivacije učenika, što osim mojih znanstvenih radova potvrđuju i mnogi drugi. Mnogi su razlozi zašto sam se odlučila na ovakav tip aplikacije. Učenje pomoću aplikacija bi djeci moglo postati zanimljivije i možda to ne bi smatrali tolikom obavezom. Također, rješavanje zadataka putem aplikacije nudi mnoge prednosti nad rješavanjem zadataka na papiru. Jedna od njih je automatsko ocjenjivanje i prikaz točnog odgovora, tj. učenici odmah dobiju povratnu informaciju o tome jesu li točno riješili zadatak, a ako nisu, imaju priliku ispraviti svoju grešku. Kroz zanimljivo korisničko sučelje djeca će možda lakše shvatiti i zapamtiti zašto im je neki zadatak netočan. Također, kada se zadatci prikazuju jedan po jedan, djeca se bolje usredotoče na zadatak koji im je prikazan. Zadatci u knjigama i zbirkama unaprijed su napisani i ne mogu biti prilagođeni svim učenicima. Nekima je potrebno više, a nekima manje da savladaju određeno gradivo. Učenicima koji gradivo znaju bolje bi rješavanje prelaganih zadataka moglo postati dosadno i monotono, dok bi one slabijeg znanja preteški zadatci mogli obeshrabriti. Iz tog razvijena aplikacija procjenjuje znanje i prilagođava zadatke potrebama i mogućnostima učenika, kako bi zadatci bili u pravoj mjeri izazovni za rješavanje – pojašnjava Gordana.

Dakako, aplikaciju je testirala i u učionici, među učenicima Osnovne škole Trnjanska u Zagrebu. Budući da je sučelje dizajnirano za niže razrede osnovne škole, odlučila je testirati aplikaciju na učenicima trećeg razreda.

– Učenici su pokazali veliku zainteresiranost već kada smo im spomenuli da će koristiti tablete. Svidjelo im se što osvajaju novčiće i kartice znanja, a posebno ih je motivirala rang lista jer su se tako natjecali s kolegama u razredu. Osim odličnih komentara učenika, na serveru smo bilježili aktivnost rješavanja zadataka i tako smo pratili njihovu zainteresiranost. Rezultati koje je server prikupio su jako dobri, pokazuju da adaptivni algoritam ispravno radi te da smo im s različitim proširenjima povećali angažman rješavanja. Nakon testiranja, u razgovoru s učiteljicama smo saznali kako su riješili puno više zadataka nego što bi riješili na običnom satu. I učenici i učiteljice su izrazili želju da ponovimo ovakav oblik nastave – nastavlja.

Aplikacija koju je razvila i temeljem koje je napisala znanstvene radove trenutno nije namijenjena za širu uporabu, no ta opcija, dodaje naša sugovornica, nije isključena. Razlog zbog kojeg ona za sada ostaje aplikacija za istraživačke svrhe leži u činjenici da je potrebno za nju osmisliti, a onda i unijeti veliki broj zadataka.

– Mi smo za potrebe testiranja osmislili svega nekoliko lekcija, samo za 3. razrede jer su nam to bili ispitanici. Također, učiteljicama i učiteljima bismo trebali omogućiti da imaju pregled svojih učenika i njihovih statistika rješavanja. Aplikacija trenutno ima razvijeno jedno administrativno sučelje koje je zajedničko. Trebalo bi usavršiti još neke dijelove aplikacije, no to i nije toliki problem naspram održavanja aplikacije koje je s vremenom potrebno tako da trenutno ova aplikacija nije namijenjena za širu uporabu, no tko zna možda u suradnji s nekim to i uspijem ostvariti kao dugoročni projekt – kazala je Gordana.

Svako malo, dodaje, dođe na ideju za nadogradnju aplikacije, no za to je potrebno dosta vremena, a ona ga trenutno nema.

– Puno je toga što bi se moglo poboljšati i nadograditi, no aplikacija mi je pomogla da dođemo do nekih zaključaka koji ću svakako koristiti u daljnjem radu. Na osnovu prikupljenih podataka o korištenju aplikacije sam napisala i dva znanstvena rada koja pokazuju učinkovitost adaptivnog algoritma te kako različiti elementi igrifikacije povećavaju zainteresiranost učenika tako da smatram da je aplikacija već sad uspješna. Trenutno s grupom studenata radim na jednoj sličnoj aplikaciji koja će zapravo biti proširenje navedene – tvrdi Gordana.

Za kraj smo ovu FER-ovku, koja je sada zadnja godina smjera Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi pitali i kako to da se odlučila upisati baš FER te kako joj je na fakultetu i čime se planira baviti po završetku studija.

– Prilikom upisa dosta sam se dvoumila između FER-a i PMF-a, no FER je ipak presudio i sretna sam zbog toga. Vjerujem da bih i upisom PMF-a završila kao programer jer je to područje koje mi se na prvi pogled svidjelo. Biti programer je stvarno izazovno, mnogo je područja u koja se tijekom karijere možemo zaputiti. Preporučila bih FER svakome kome je programiranje interesantno jer je stvarno kvalitetan fakultet koji ti nudi mnoge prilike u životu. Trenutno, kao student, radim u jednoj firmi kao podatkovni inženjer. Teško je reći čime se planiram baviti, mnoge su mogućnosti, a vrijeme će pokazati svoje – zaključila je Gordana.

(srednja.hr, vpz.hr)