Manjak liječnika obiteljske medicine, ali i drugih liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jedan je od gorućih problema hrvatskog zdravstva koji je već godinama indikativan i na našem području. U ovom trenutku ozbiljno nedostaje svih specijalista: ginekologa, pedijatara, ortodonta, specijalista obiteljske medicine, kaže dr. Ivica Fotez, ravnatelj Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije.
Iako raspisuju natječaje, interesa nema.
– U ovom trenutku nedostaje nam 10 novih liječnika obiteljske medicine. Budući da u sljedećih pet godina velik broj liječnika koji trenutno ‘vuku’ zdravstvo na našem području odlazi u mirovinu, sa svakim od njih pokušavamo uspostaviti nastavak suradnje tako da zamrznu mirovinu, da budu na četiri radna sata ili da nam na bilo koji način budu na raspolaganju i tada, a sve kako bismo pokrili sve naše ambulante – ističe dr. Fotez, naglasivši kako je zahvalan svakom liječniku koji i u mirovini ostaje aktivan i u službi pacijenata, jer bi u protivnom organizacija rada ambulanti bila još kompleksnija.
I ovo je tek privremeno rješenje, ističe, s obzirom da liječnicima licenca vrijedi do 67. godine života i da nakon tog razdoblja Dom zdravlja za ambulantu mora naći novog nositelja. A to nije lako, jer novih ljudi – nema.
– Ljudi koji i u mirovini ostaju u sustavu već su dali puno, no nastavljaju se žrtvovati jer znaju da ako odu, na tom području više neće biti nikoga. Ta humanost se ne može platiti, mi smo svi toga svjesni i zato smo zahvalni baš svakome u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, svakom liječniku, sestri i osoblju – kaže Fotez.
NEDOSTAJE GINEKOLOG
Što se ginekologije tiče, na području naše županije Dom zdravlja ima ugovorene tri ambulante, no ima samo jednog ginekologa. Ginekolog koji je kratko vrijeme radio ambulantu u Virovitici otišao je na novo radno mjesto, pa je to trenutno ambulanta bez nositelja.
– Zdravstvenu zaštitu žena u Virovitici osiguravamo putem dobre suradnje s ginekolozima Opće bolnice Virovitica i plan nam je da kroz suradnju s njih pet pokrijemo svih pet dana u tjednu. Nažalost, to znači da pacijenticu koju je danas pregledao jedan ginekolog, isti možda neće moći pregledati i sljedeći put, već će doći na red kod drugog liječnika koji će taj dan imati ambulantu. Pokušat ćemo te rasporede uskladiti, ali molimo pacijentice za razumijevanje jer je ovo jedini način na koji im u ovom trenu možemo osigurati zdravstvenu zaštitu – rekao je dr. Fotez.
U Orahovici ambulantu pokriva ginekologinja Doma zdravlja, kao i kolegica iz Našica. U budućnosti, kaže dr. Fotez, razmišljaju o reorganizaciji posla, u kojem bi ginekologinja iz Orahovice određeni broj dana pokrivala Viroviticu i Pitomaču, koja je u ovom trenu također bez „svog“ liječnika. I tu ambulantu trenutno uspješno pokrivaju vanjski liječnici.
Pixabay.comBEZ NOVIH SPECIJALIZANATA
Godinama se nitko ne javlja ni za specijalizaciju pedijatrije, pa u ovom trenutku našem području nedostaje barem jedan liječnik pedijatar. U Pitomači brigu za najmlađe pacijente preuzima pedijatrica u privatnoj ambulanti, u Virovitici rade dvije pedijatrijske ambulante u koncesiji, a u Orahovici radi liječnica iz Našica. U Slatini radi specijalistica pedijatrica u koncesiji koja zbrinjava pacijente sa šireg područja Slatine i okolice.
-Moramo što prije razmišljati o novoj specijalizaciji. Nažalost godinama se nitko ne javlja za nju – poručuje dr. Fotez.
Ortodoncija koja je zasad nepokrivena trenutno je „na čekanju“.
– To nam je godinama važno pitanje. Rješenje smo dobili, kandidate smo odabrali, ali nemamo mentora pa zbog toga specijalizacija ne može krenuti. Pacijenti se stoga upućuju specijalistima u drugim gradovima – objašnjava dr. Fotez.
PROBLEM ZASTARJELE MREŽE
Kao jedan od gordijskih čvorova zdravstva koje je potrebno što prije odvezati da se ovo stanje promijeni je i pitanje zastarjelog sustava postojeće mreže zdravstvene zaštite. Ona propisuje čak 43 ambulante na našem području, iako 2450 pacijenata, koliko iznosi maksimalan broj upisanih, gotovo nitko nema, kaže dr. Fotez.
– Imamo više od pola ambulanti koje imaju polovinu ili četvrtinu hladnog pogona. Imate li broj pacijenata ispod minimuma, HZZO će vam isplatiti osam tisuća kuna za hladni pogon, iz kojeg vi pak morate osigurati plaću za liječnika i sestru, a za režije i ostalo se morate sami snaći. Zato je velika razlika između primanja ‘primaraca’ u koncesiji i primjerice, liječnika obiteljske medicine pri Domu zdravlja. Možda je upravo to jedan od razloga zbog kojeg se mnogi radije odlučuju na drugu varijantu. Ujedno, specijalizacije vezane uz bolnicu pružaju drugačiju sigurnost.
Kad sami radite ambulantu, sami ste, vi i sestra, u bolnici kao mlad liječnik uvijek može pitati kolegu za savjet, sva vam je dijagnostika brzo dostupna. A kod liječnika opće prakse jedina su pomoć prsti, stetoskop, tlakomjer i EKG – slikovito objašnjava razliku dr. Fotez.
Nesrazmjer između propisanih pravila po sustavu mreže koja pak propisuje 43 ambulante i stanja na terenu je velik.
Freepik– Možemo reći da sukladno stvarnom stanju mi zapravo imamo i 10 ambulanti viška, s obzirom na broj upisanih pacijenata. No, tko će biti taj koji će reći da ne treba biti ambulanta u svakom selu, jer mnoge od njih nemaju ni četvrtinu pogona i jedva uspijevaju u pokriću troškova. To je jako nezahvalno i nepopularno pitanje, a u stvarnosti predstavlja dugoročne probleme u sustavu. Zato je već bio apel na HZZO da se ne ide na sistem upisanih pacijenata u vezi fiksnog davanja, već da sve ambulante dobiju isto – kaže ravnatelj dr. Fotez.
POTICAJ ZA MLADE LIJEČNIKE
Govoreći o specijalizacijama, postavlja se pitanje – zašto se liječnici ne odlučuju za primarnu zdravstvenu zaštitu budući da već tijekom studiranja, a zatim i specijalizacije, kao i drugi, imaju financijski „vjetar u leđa“ ne samo od strane gradova i Virovitičko-podravske županije, već i Doma zdravlja. Uz stipendiju osigurano im je, kaže dr. Fotez, i niz poticaja kojima Virovitičko-podravska županija godinama nastoji privući liječnike na ovo područje.
– U ovom trenutku zaista mogu reći kako su i Županija i župan Igor Andrović zaista poduzeli sve da privuku liječnike. Ovdje govorimo o stipendijama, zatim o subvencijama na kupovinu i najam stanova, a po posljednjim razgovorima Županija je spremna sudjelovati i u troškovima specijalizacije, budući da država to pitanje još uvijek nije definirala. Naime, jedna specijalizacija stoji između 300.000 i 500.000 kuna za četiri godine školovanja, a u taj iznos uz bruto plaću liječnika ulazi i sva prava koja liječnik ima. Nadamo se da će ova pomoć ipak potaknuti liječnike da naše područje otkriju zanimljivim i da ovdje potraže svoj posao – ističe dr. Fotez.
(www.icv.hr, mlo)
